Saturday, April 19, 2008

"Rosa de Oe-CUSSI" de Palmira Marques

Colhi uma rosa
naquele longínquo jardim
em Oecussi
que só existe na minha memória.



…a rosa morreu
e a minha vida esvaiu-se em cinzas.

tu tardas em vir.

és um aitarak cravado em mim;

…da rosa, resta o odor de outras rosas,
que entretanto desabrocharam

e eu, em Oecussi

àquela hora do sol pôr,
perco-te na imensidão do mar…



Palmira Marques

Tuesday, April 08, 2008

BORJA DA COSTA: LIA-NAI’N IDA NE’EBÉ HA’U HATENE

BORJA DA COSTA: LIA-NAI’N IDA NE’EBÉ HA’U HATENE

Hosi *)Abé Barreto Soares

Ha’u hahú hatene kona-ba poeta aliás lia-na’in Timor-Leste nian ida ne’ebé ho naran kompletu Francisco Borja da Costa, moris iha Fatuberlihu, Distritu Manufahi, iha loron 14 fulan-Outubru tinan 1946 liuhosi ha’u-nia belun feto jornalista Australiana, Jill Jollife nia livru, “East Timor: Nationalism and Colonialism” iha finál tinan 1980.

Hosi livru Jill Jollife nian ne’e maka ha’u hatene katak afinál knananuk “Foho Ramelau”, ne’ebé sai tiha FRETILIN nia inu, nu’udar obra poétika Borja da Costa nian.

Hanesan ema ida ne’ebé gosta literatura, no poezia partikularmente, bainhira hatene katak Timor-Leste mós iha poeta revolusionáriu ida hanesan Borja da Costa, iha momentu ne’ebá, ha’u haksolok no iha kuriozidade boot tebes atu hatene liután sé loos maka nia. Ha’u mós hetan inspirasaun barak hosi Borja da Costa atu hakerek netik mós ha’u-nia sentimentu no hanoin liuhosi obra poétika kona-ba Timor-Leste nia hamanasa no tanis. Hahú iha tempu ne’ebá kedas hau konsidera Borja da Costa hanesan ha’u-nia mentór literáriu ida.

Ha’u-nia kuriozidade ne’e hetan ninia resposta bainhira iha tinan 1992—momentu ne’e ha’u iha ona Kanada hanesan refujiadu polítiku ida-- ha’u hetan fotokópia livru poezia Borja da Costa nian hosi ha’u-nia belun feto ativista ne’ebé involve iha grupu solidaridade ba Timor-Leste. Ha’u tenta halo tradusaun poezia Borja da Costa nian sira ne’e ba lian Indonézia hanesan ha’u-nia apresiasaun pesoál ba ninia obra poétika sira.

Iha tinan 1993, ha’u hasoru kantór/ativista Timor-oan, Agio Pereira ne’ebé konsege ba to’o Kanada, partisipa iha Festival Tempu Veraun nian ida. Ami dada lia barak oituan kona-ba Borja da Costa. Hosi Agio, ha’u hatene katak Borja da Costa hameno lia fuan ruma ba nia katak nia hakarak tebes haree nia poezia “Um Minuto de Silêncio” nakfilak an sai múzika. Hatan ba pedidu Borja da Costa nian ida ne’e, Agio konsege duni halo poezia oan ida ne’e sai múzika ida, no mosu iha Agio nia album múzikal, “I Am Still Fighting.”

Furak atu hatene katak obra poétika Borja da Costa nian sira seluk hanesan “Kdadalak”, “Kolele Mai “, no “Um Minuto de Silêncio” sai tiha ona múzika, no liu-liu “Pátria, Pátria” ne’ebe ita-nia Konstituisaun konsagra tiha ona sai hanesan inu nasionál Timor-Leste nian.

Hanesan poezia sira ne’ebé poeta revolusionáriu sira hakerek iha rai-rai ne’ebé deit, lia fuan sira ne’ebé uza iha poezia Borja da Costa nian ne’e mesak simples. Maibé simplisidade ida ne’e maka nu’udar poezia sira ne’e nia kbiit.

Entre poezia Borja da Costa nian sira ne’ebé publika tiha ona ne’e, ha’u gosta liu-liu maka “Um Minuto de Silêncio”. Ha’u-nia isin fulun hamrik tebes bainhira ha’u rona deklamasaun poezia ida ne’e hosi maluk Zeca Branco iha momentu festa restaurasaun independénsia Timor-Leste nian iha Tasitolu iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.

Iha fulan Novembru tinan 2005, to’o ikus Institutu Sahe ba Libertasaun (ISL) konsege halo lansamentu livru poezia Borja da Costa nian ho lian Tetun no Portugés. Ha’u sinti previlejiadu tanba hetan fiar hosi maluk sira hosi ISL atu involve iha prosesu publikasaun livru ida ne’e hanesan tradutór.

Hanesan fó sai iha introdusaun livru poezia ne’ebé lansa iha momentu ne’e katak “Francisco Borja da Costa iha kontribuisaun boot ba dezenvolvimentu kultura nasionál Timor maibé ema barak haluha tiha ona eroi nasionál ne’e nia kna’ar”. Ha’u sei la hakfodak katak ema barak haluha tiha buat ne’e. Borja da Costa mós hanesan poeta sira seluk, maski sira kontribui barak iha sira-nia vida hanesan ema kreativu ida, maibé sira nu’udar hanesan saida maka poeta Libanéz Kahlil Gibran hatete katak , “a poet is a dethroned king sitting among the ashes of his palace trying to fashion an image out of the ashes.”

Hanesan ha’u-nia forma omenajen ida ba Borja da Costa, ha’u konsege hakerek tiha ona poezia rua kona-ba nia. Ha’u buka atu fahe ho maluk leitor sira poezia ida deit iha artigu ida ne’e :

14 OUTUBRU 1946

Kosok oan ida
Moris iha Fatuberlihu iha loron 14 fulan Outubru tinan 1946

Tau naran sarani Francisco Borja da Costa


Ninia inan la hatene katak kosok oan ne’e aban bainrua boot sai
poeta Timor-Lorosae nian ida, ne’ebé ninia moris
ema habadak iha fulan Dezembru tinan 1975

Ninia inan la hatene katak kosok oan ne’e aban bainrua sei
hakerek poezia ida ho títulu “ O RASTO DA TUA PASSAGEM”

ne’ebé doko sentimentu
nasaun tomak ida nian
maka hein hela naroman ahi liberdade
---

Borja da Costa ninia karakterístiku revolusionáriu iha obra literária fó hanoin fali ha’u kona-ba poeta revolusionáriu sira hosi rai seluk, liu-liu hosi Filipina hanesan José Maria Sison, Angola: Agostinho Neto, El Salvador: Roque Dalton, Nicaragua: Leonel Rugama, no Guatemala: Otto Rene Castillo.

Borja da Costa mosu tiha ona iha ita-nia leet, hananu ho ninia obra literária. Nia rai hela tiha ona buat murak ruma molok “nia semo ba mundu seluk”. Hanesan poeta ida, nia halo ita sinti hanesan saida maka Kahlil Gibran hatete iha lian Indonézia katak, “Penyair adalah manusia yang membuat kita merasa---setelah membaca sajaknya---bahwa sajaknya yang terbaik belum digubah.” (Poeta nu’udar ema ne’ebé halo ita sinti—hafoin tiha ita lee nia poezia sira—katak ninia poezia ne’ebé diak liuhotu nia seidauk hakerek).

***

Dili, 23 Janeiru 2008

"Timorese Meditation" de Abe Barreto

TIMORESE MEDITATION

Ami tuur, ho haraik an, iha hadak leten uma “huhun lidun” nian

Ami hamulak ba matebian
Ami harohan ba Maromak
Ami hasa’e lia ba lulik bei ala sira

Haraik rahun-di’ak,
Haraik matak-malirin
Haraik bensaun-kmanek
mai ami, ata oan sira

Atu nune’e,
ami hakat ba oin nafatin,
hala’o viajen naruk
ho aten-barani,
ho neon-luan, no
ho laran-luak
liután
--
Abril 2008

@ Abé Barreto Soares